Dijabetesna retinopatija
Dijabetesna retinopatija
Dijabetes utiče na sposobnost organizma da koristi i skladišti šećer (glukozu) . Bolest karakteriše previše šećera u krvi , koji može prouzrokovati štetu celom telu , uključujući i oči .
Simptomi dijabetesne retinopatije
U ranim stadijumima dijabetesne retinopatije ne moraju da budu prisutni nikakvi simptomi i promene u kvalitetu vida, ali u kasnijim stadijumima oštećenja na očnom dnu mogu da dovedu do značajnog gubitka vida.
Novonastale deformacije posmatranih objekata, smanjenje vidne oštrine, otežano čitanje i rad na blizinu mogu da ukažu na moguća oštečenja u žutoj mrlji (makuli) i moguće postojanje edema makule kod dijabetesne retinopatije.
U uznapredovaloj fazi bolesti javlja se gubitak vida ili zbog obimnog krvavljenja u staklastom telu, ili zbog ablacije retine.
Ako ste dijabetičar, možete sprečiti ili usporiti razvoj dijabetesne retinopatije pridržavajući se sledećih saveta:

Šta je uzrok za dijabetesne retinopatije?
U osnovi bolesti dolazi do oštećenja normalnih krvnih sudova što onemogućava normalnu prokrvljenost i ishranu mrežnjače. Boreći se protiv toga, organizam stvara nove nekvalitetne krvne koji su skloni propustanju tečnosti i krvi u okolno tkivo. Dolazi do stvaranja ožiljaka i traka (membrana) na površini mrežnjače što može uzrokovati i pojavu ablacije retine
Proliferativna dijabetesna retinopatija (PDR) izaziva gubitak vida u sledećim slučajevima:
-
Krvarenje u staklastom telu. Osetljivi novi krvni sudovi mogu da krvare u staklastom telu (vitreusu), providnoj gelastoj supstanci koja ispunjava središnji deo oka. Ako krvarenje nije obilno, osoba može da vidi samo nekoliko novih, tamnih plutajućih mrlja. Obilno krvarenje može da blokira vid u potpunosti.Da bi se krv reapsorbovala biće potrebni dani, meseci pa možda čak i godine, u zavisnosti od količine krvi koja je prisutna. Ukoliko se krv ne povuče u roku od najmanje 6 meseci, preporučuje se operativno uklanjanje (vitrektomija).Krvarenje u staklastom telu ako nije praćeno odljubljenjem mrežnjače ne može da izazove trajni gubitak vida. Kada se krvarenje zaustavi, vid može da se povrati, osim ako makula nije oštećena.
-
Trakciono odvajanje mrežnjače. Kada postoji proliferativna dijabetesna retinopatija (PDR), ožiljno tkivo koje se dovodi u vezu sa neovaskularizacijom, može da se skupi, brazdajući i odvajajući mrežnjaču od njene podloge. Makularno brazdanje može da izazove deformisani vid. Dosta teži gubitak vida može da nastane ako je makula ili ako su veliki delovi mrežnjače odvojeni.Neovaskularni glaukom. Ponekad opsežno zatvaranje krvnih sudova mrežnjače može da dovede do stvaranja novih, patoloških krvnih sudova na dužici oka (obojeni deo oka) i na drenažnim kanalima u prednjem delu oka. Ovo može da blokira normalan protok tečnosti iz oka. Pritisak u oku raste, i dolazi do neovaskularnog glaukoma, teške bolesti oka koja izaziva oštećenje očnog živca.
Postoje dve vrste dijabetesne retinopatije: neproliferativna dijabetesna retinopatija (NPDR) i proliferativna dijabetesna retinopatija (PDR).
- Neproliferativna dijabetesna retinopatija (NPDR) je prvi stadijum dijabetesne retinopatije. U ovom stadijumu, mali krvni sudovi (kapilari) unutar mrežnjače propuštaju krv ili tečnost. Propuštanje tečnosti izaziva oticanje mrežnjače ili stvaranje naslaga koje se zovu eksudati. Većina ljudi koja pati od dijabetesa ima blaži oblik neproliferativne dijabetesne retinopatije (NPDR) koja uglavnom ne utiče na njihov vid. Kada je vid ugrožen radi se o edemu makule, makularnoj ishemiji, ili i o jednom i drugom.
- Proliferativna dijabetesna retinopatija (PDR) se javlja kada se patološki krvni sudovi (neovaskularizacija) razvijaju na površini mrežnjače ili vidnog živca. Glavni uzrok proliferativne dijabetesne retinopatije(PDR) je zatvaranje krvnih sudova mrežnjače, koje sprečava pravilan protok krvi. Mrežnjača na to reaguje tako što razvija nove krvne sudove pokušavajući da snabde krvlju delove gde su izvorni krvni sudovi zatvoreni.
Proliferativna dijabetesna retinopatija (PDR) može da dovede do mnogo težeg gubitka vida od neproliferativne dijabetesne retinopatije (NPDR) jer utiče i na centralni i na periferni vid.
Rizične grupe za nastanak dijabetesne retinopatije su:
- Dijabetes
-
Rasa – Lationoamerikanci i Afroamerikanci imaju veći rizik za razvoj dijabetesne retinopatije.
- Medicinska oboljenja – Ljudi koji boluju od drugih medicinskih oboljenja, kao što su visok pritisak i visok nivo holesterola imaju veći rizik za nastanak dijabetesne retinopatije.
- Trudnoća


Kako se otkriva dijabetesna retinopatija?
-
Istorija pacijenta da odredi problem vida, prisustvo dijabetesa i drugih zdravstvenih problema koji mogu uticati na vid
- Merenja oštrine vida
-
Refrakcija da se utvrdi da li se dioptrija promenila
-
Evaluacija strukture oka, uključujući evaluaciju mrežnjače na proširene zenice
- Merenje očnog pritiska
Dodatni testovi mogu da uključuju:
-
Fotografiju Retine ili topografija – trenutno stanje mrežnjače
-
Fluoresceinska angiografija – procenu rasta abnormalnih krvnih sudova
Kako se leči dijabetesna retinopatija?
